Služba hitne medicinske pomoći

Hitna medicinska pomoć (HMO)  je posebna oblast zdravstvene zaštite na primarnom nivou, koja se organizira u cilju poduzimanja  neophodne i neodložne medicinske intervencije, čijim bi se nepoduzimanjem teže narušilo zdravlje ili izazvalo trajno oštećenje zdravlja i ugrozio život bolesnika.

Odjel je organiziran tako da 24 sata dnevno pruža hitnu medicinsku pomoć, kroz cijelu godinu. Rad je organiziran u smjenama 12-24-12-48.

Na odjelu je uposleno 10 liječnika, 12 medicinskih tehničara i dva dispečera iz  Doma zdravlja Mostar.

Od 2004. godine u prostorima HMP organiziran je dispečerski centar za cijeli grad, gdje su, pored naša dva djelatnika, uposlena  i 2 djelatnika Doma zdravlja „ Stari Grad“.

U jednoj smjeni radi 1 dispečer, 2 medicinska tehničara, 2 liječnika i 2 vozača. Također tijekom godine  po potrebi povećavamo broj djelatnika u smjeni (blagdani, prirodne nepogode, radovi na cestama, epidemije). Liječnici na odjelu hitne medicinske pomoći obavljaju i poslove mrtvozorstva.

Prijem i registracija poziva za hitnu medicinsku pomoć vrši se na telefonskim brojevima: 124 i 036/315-487.  U slučajevima kada zatražite hitnu medicinsku pomoć pozivom, medicinski dispečeri će odrediti stupanj hitnosti te u slučaju potrebe poslati tim na intervenciju ili dati vam savjet. Tim hitne medicinske pomoći koji dođe na vašu adresu će vas pregledati, izvršiti dijagnostičke i terapijske postupke. U slučaju potrebe, tim hitne medicinske pomoći će vas prevesti ili organizirati prijevoz u zdravstvenu ustanovu. Prijem povrijeđenog odnosno oboljelog vrši se i u prostorijama Odjela hitne medicinske pomoći u kojima osoblje ne mora uvijek biti dostupno, jer je primarni rad HMP na terenskim intervencijama.

Niti jedna osoba koja opravdano zatraži hitnu medicinsku pomoć neće biti odbijena! Po dolasku u HMP vaše će se stanje procijeniti prema težini i ozbiljnosti, o čemu će ovisiti vrijeme kada će vam pomoć biti pružena. Prehlade, kašalj, bolna leđa,upale grla, manje opekotine ili ogrebotine, lokalne reakcije na ubode komaraca, zubobolja, artritis i sl. ne zahtijevaju odlazak u HMP. Ovisno o potrebi hitnog medicinskog zbrinjavanja vašeg zdravstvenog stanja, možda budete trebali čekati duže vrijeme ili se javiti svom izabranom obiteljskom liječniku (nakon savjetovanja s liječnikom HMP-a). Kad god je moguće treba nazvati svog liječnika primarne zdravstvene zaštite, a van radnog vremena, liječnika u dežurnoj ambulanti, prije nego se uputite na HMP. Kućne posjete ne obavlja HMP, one su u djelokrugu rada vašeg obiteljskog liječnika.

Pozivanjem HMP-i za stanja koja nisu hitna nepotrebno i nepoželjno opterećuje sustav hitne službe koji nije neograničenih resursa. Korištenje HMP za ne-hitna medicinska stanja povećava čekanje na Hitnu medicinsku pomoć.

Razmislite: Svatko od nas može biti hitan slučaj koji čeka intervenciju duže nego je potrebno, upravo zbog zbrinjavanja banalnih, ne-hitnih stanja.

Kada treba pozvati HMP ?

• gubitak svijesti
• zastoj rada srca i disanja
• gušenje stranim tijelom
• naglo nastale teškoće u disanju
• iznenadna bol ili pritisak u prsnom košu
• iznenadno ubrzanje, usporenje, rada srce ili nepravilni otkucaji srca
• naglo nastale poteškoće u govoru, slabost ili oduzetost dijela tijela, iskrivljenost lica
• zbunjenost ili promjene u mentalnom statusu
• nesvjestica, vrtoglavica, omaglice
• grčevi (konvulzije)
• krvarenje koje ne možete zaustaviti
• neuobičajeno krvarenje na bilo koji od prirodnih otvora tijela
• jako ili uporno povraćanje ili proljev, krv u povraćenom sadržaju ili stolici ili crna stolica
• iskašljavanje krvi
• velike opekline
• osip s groznicom.
• iznenadna i neuobičajena bol (jaka glavobolja, jaka bol u prsima, trbuhu, leđima)
• udar struje ili groma
• pothlađivanje, toplinski udar
• utapanje
• jaka alergijska reakcija na ubod insekata, hranu, lijekove, posebno ako disanje postaje teško
• trovanje (napomena: ako je ikako moguće zatražiti odmah savjet telefonom, jer brzo djelovanje i primjenjive poduzete mjere mogu spasiti život)
• ozljede nastale u prometnim nesrećama i ostale iznenadno nastale ozljede (padovi s visine, životinjski ugrizi, ubodi, prostrijeli…)
• iznenadne promjene ponašanja koje dovode u opasnost bolesnika ili okolinu (pokušaj samoubojstva ili ubojstva)